Kada su ljudi počeli da prave kuće i kako su nastali gradovi ?

Ljudska bića kao i ostala stvorenja u početku su nalazili zaklon i bezbjednost tamo gdje su mogli.
Ljudi su se sklanjali po skrovištima pa su takva mjesta oni smatrali svojom kućom.
Kasnije su počeli da uređuju svoja staništa na razne načine.



Dva najstarija tipa su kuća na drvetu i pećinska kuća. U toplim predjelima prvobitni ljudi mogli su da žive na drvetu, oni su vezivali ili preplitali grane u neku vrstu okvira preko koga su stavljali busenje trave. Živeći u takvim staništima, naši preci su bili zaštićeni od sunca, kiše, poplave i divljih životinja koji nisu mogle da se penju uz drvo.
Međutim u oblastima hladne kline, kuća od drveta nije predstavljala zaštitu pa je čovjek koristio pećine, ispred čijeg je ulaza ložio vatru. Pećinski čovjek je vjerovatno naučio svoju prvu lekciju iz građevinarstva kada je od kamenja napravio predvorje ispred svoje pećine. Kasnije su ljudi pokušali da u padinama brda iskopaju rupe kako bi sagradili pećine. Pronalazili su i prirodna udubljenja na suvim i ocjeditim mjestima pa ih dograđivali kamenim zidom.
U raznim krajevima sveta počele su se graditi kuće prilagođene klimi i djelatnostima stanovnika. Tako je npr. četvrtasta kuća u Evropi umjesto dotadašnjih okruklih, podignuta pomoći stubova pobodenih na sva četiri ugla. Preko drvenog okvira prebacivale su se isprepletane grane i mlado drveće kako bi se dobili zidovi.

KAKO SU NASTALI GRADOVI?

O gradovima mislimo kao o sastavnom dijelu civilizacije. Između ostalog riječ “civilizacija” kao i engleska riječ “city” potiču od iste latinske riječi civis, građanin čovjek koji istovremeno ima dužnosti i prava u zajednici u kojoj živi. Kada se mnogo različitih ljudi sastavilo na jednom mjestu da bi obavljali razne poslove i uživali u zabavi i držuenju, počeli su da se razvijaju gradovi.
Glavna razlika između gradova, varošića i sela jeste u njihovoj veličini. Gradovi su najveća naselja, ali su skoro svi u početku bili samo sela. Niko ne znam tačno kada je i gdje je podignut prvi grad. Možda je osnovan zato što je neko pleme lovaca-lutalica pronašlo pogodno mjesto i poželjelo je da u njemu i ostane. Ovo se vjerovatno dogodilo negdje oko 6000. godine p.n.e. a možda i ranije. Oko 3000. godine p.n.e. ljudi su počeli gradili velike gradove. Veoma davno ljudi su otkrili da do hrane mogu mnogo lakše doći ako divlje životinje uhvate i pripitome, odnosno gaje ih. Tako nisu morali više da ih love po šumama kada osjete glad. Ljudi su isto tako naučili da do žitarica mnogo lakše mogu doći ako se sami pobrinu o plodovima i uzgajaju sami te iste biljke. Tako su ljudi počeli da se bave poljoprivredom tj. obradom zemlje i gajenjem stoke.
Međutim ako se bave poljoprivredom ljudi ne mogu stalno da se kreću. Dok ne sakupe žetvu, moraju ostati na jednom mjestu. Zatim, veoma je teško i sporo kretati se i ići na duža putovanja zajedno sa krdima stoke. I tako su pojedina plemena se zaustavljala na određenim mjestima i osnivala stalne naseobine, počeli da podižu prva sela a kasnije i gradove.
Od prvih sela u istoriji danas nije ostalo ništa, jer su kuće bile građene od kože životinja, od drveta ili od blata. Vremenom su ljudi naučili da grade kuće od dugotrajnijeg materijala, pa su se ljudske naseobine postepeno razvijale od jednostavnih poljoprivrednih naselja ili sela, u varoši i gradove.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *